(…) U toj školskoj radionici predavao je i anatomiju. Sam je načinio litografirani izvadak anatomije i dijelio đacima badava. Milenko Đurić načinio je malu uljenu sliku, koja prikazuje sat anatomije u utorak poslije podne kod profesora Valdeca i poklonio ju profesoru. Ruda Valdec kraj kostura, a pred njim stoji Rambousek, kraj njega sjedi Leović, zatim sam Gjurić i do njega Uzelac sa širokim šeširom kakav je on obično nosio (…) Iza njih Milan Šteiner. Atmosfera topla pod predavanjem, čak s leđa Rude Valdeca čita se dobronamjernost i volja da utuvi anatomsku mudrost u glave indiferentnih đaka. (Antonija Tkalčić Koščević: Sjećanja na prve generacije Umjetničke akademije u Zagrebu, Zagreb, Arhiv za likovne umjetnosti HAZU, 2007., str. 27)
Profesor Rudolf Valdec s đacima Privremene više škole za umjetnost i umjetni obrt, Milorad Jovanović, Franjo Dominković, Franjo Viktor Šignjar, Zvonimir Šprem, Mirko Uzorinac, Milan Vrbić, Mijo Filipović, Anton Štefic (gornji red); Đorđe Čutuković, Dora Car, Srećko Sabljak, Vladimir Silovsky, Slavko Tomerlin, Viktor Šipek, Marijana Belošević, Martin (Davorin) Hotko, Rudolf Frais, Ivan Drusani, Bogumil Car (srednji red); Vilma Ferček, Marija Mihalić, Rudolf Valdec, Oto Antonini, Ivka Orešković, Vera Siebenschein, Mila Wodsedalek (prvi red), 1911., ARLIKUM HAZU, Ostavština Bogumila Cara
Jedan od Valdecovih studenata, Milenko Gjurić, po svršetku zagrebačke i praške Akademije likovnih umjetnosti, i sam se okušao u sastavljanju manjeg anatomskog priručnika. Knjižicu Slobodno crtanje čovječjeg tijela priredio je 1919., u vrijeme kada se zaposlio na zagrebačkoj Obrtnoj školi kao nastavnik Prostorukog i plastičkog risanja. Kako je sam napisao u uvodnom tekstu, svrha ove knjige bila je crtačko praktična, a temelji se na slobodnom crtanju bez opterećivanja i premnogo anatomije. Knjiga sadrži deset Gjurićevih ilustracija te reprodukcije crteža R. Helmerta (ilustratora Anatomije za umjetnike A. F. Froriepa, kojeg konzultiraju i Valdec i Csikos). Predgovor knjizi napisao je Isidor Kršnjavi. U Zapisniku sjednice Učiteljskog odbora Kraljevske više škole za umjetnost i umjetni obrt, od 3. studenog 1919., zabilježeno je da je skica knjige predana na mišljenje i ocjenu profesorima Akademije, Beli Csikosu Sesiji i Ljubi Babiću u listopadu 1919., a ishod njihove procjene očituje se u činjenici da je tiskana tek 1931. u izdanju Knjižare A. Ćelap.
