O rukopisu Plastička anatomija

Jedinstveni primjerak makete udžbenika Plastičke anatomije čuva se u Arhivu za likovne umjetnosti HAZU unutar obimne ostavštine akademika Rudolfa Valdeca, pristigle u Arhiv 1940-tih. Unutar lijepo oblikovanih korica mape nalazi se tiskani prilog, obimni rukopis te mnogobrojne ilustracije (105), uz popis korištene literature. Naslovnica mape sugerira Rudolfa Valdeca kao jedinog autora udžbenika, na kojoj sebe navodi kao sastavljača, te naslovnicu ilustrira foto-reprodukcijom svog skulpturalnog uresa zabata smještenog na južnom pročelju Sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Ipak, time ne ukida koautorstvo Bele Csikosa, koji je uz Valdeca naveden kao autor tiskanog atlasa s nazivljem.

Plastička anatomija, naslovnica mape, ARLIKUM HAZU, Ostavština Rudolfa Valdeca

Cjelokupni je udžbenik digitaliziran i može se pregledati na portalu Digitalne zbirke HAZU: https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=i&id=2037126.

Da bismo stekli pravi dojam o zahtjevnosti izrade prvog domaćeg Plastičkog atlasa moramo podsjetiti na neke aspekte tadašnjeg kulturno-povijesnog ozračja. O nekima govori već sam popis korištene literature, koji navodi uglavnom strane autore, na njemačkom jeziku. Ako pak pogledamo tko su autori navedenih oglednih atlasa za umjetnike ili studente umjetnosti, modelu prema kojem je kreiran i Plastički atlas, vidimo da se radi o liječnicima i tek jednom liječniku i kiparu, Paulu Richeru. Potrebno je istaknuti i pitanje jezika, te nepotpuno razrađenog hrvatskog znanstvenog nazivlja. Naime tek se tih godina započinje sa sustavnijim prevođenjem, mahom njemačke literature, od filozofije do književnosti, a time i s prevođenjem dominantno njemačkih pojmova većine znanstvenih područja. Zato popis navodi čak šest rječnika od kojih su tri medicinska, što govori o potrebnoj komparaciji i terminološkom usklađivanju. U Atlasu je tako svaki medicinski pojam naveden usporednim nazivima na hrvatskom, latinskom i njemačkom.

Paul Richer: Anatomie Für Künstler, Berlin/Stuttgart, 1889. – tabla 53., Knjižnica ALU

U tekstu knjige se osim medicinskih, koriste i pojmovi iz područja filozofije, etike i estetike, kao i književnosti, no nažalost, njihovi izvori nisu navedeni, pa se samo može nagađati o autorovim osobnim preferencama i polazišnim svjetonazorima.

Metodološki, udžbenik je razrađen u dva osnovna dijela. Analitički dio obuhvaća atlas s crtežima i popratnim tekstovima te teoretička razjašnjenja, a sintetički, pod općim nazivom physiologia, obuhvaća kretnje tijela, karakteristike glave, kostura i mišićja te proporcije tijela (antropometrija).

Analitički način klasičan je medicinski pristup anatomiji, pri čemu se razrađuje nazivlje pojedinih dijelova tijela, koje se promatra kroz svoj sastav (kosti - osteologija, mišići i veziva - miologija), morfologiju, odnosno oblike tijela te kroz ukočenja (položaje) pojedinih njegovih dijelova (stajanje, sjedenje, ležanje i dr.). Kao uvod u teoretička razjašnjenja uvršten je i pregled prikazivanja ljudskog tijela kroz povijest zapadne umjetnosti – od Egipta i antike, preko srednjovjekovne umjetnosti i renesanse, do osnivanja prve francuske umjetničke akademije u 17. stoljeću.

Kosti ruke, tuš na pausu, sign.l.d.k. NP, Plastička anatomija - Osteologija (str. 26)

Mišići ruke, tuš na pausu, Plastička anatomija - Miologija (str. 57)

Morfološka podjela tijela, tuš na papiru, Plastička anatomija - Morfologija (str. 146)

Shematski prikaz faza hoda, tuš na papiru, Plastička anatomija - Ukočenje tijela (str. 176)

Sintetički pristup anatomiji za potrebe umjetnika od posebne je važnosti, kako bi se vanjski oblici tijela mogli detaljno objasniti anatomskim razlozima. Ispreplitanje teksta i slike za studente je izuzetno korisno stoga što cilj anatomije za umjetnike nije samo kopirati ilustracije, već s razumijevanjem čitati tekst s pojašnjenjima. Ovakav pristup učenju anatomije, nazvan Richer-Duval metoda, korišten je kao predložak i u hrvatskoj Plastičkoj anatomiji, u kojoj tiskani priručnik anatomske nomenklature u potpunosti prate ilustracije pojedinih dijelova tijela. Specijalizirani anatomski atlasi za umjetnike Mathiasa Marie Duvala i Paula Richera, anatoma i predavača na pariškoj École Nationale Supérieure des Beaux-Arts pred kraj 19. stoljeća, na pojedinim se umjetničkim akademijama i danas koriste u nastavi anatomije.

Rotacija trupa, tuš na papiru, Plastička anatomija - Kretnje tijela (str. 210)

 

Fiziologija lica, olovka na papiru, Plastička anatomija - Fiziologija (str. 253)

Proporcije ljudskog tijela, olovka i tuš na kartonu, Plastička anatomija  - antropometrija (str. 274)